U prisustvu velikog broja gostiju iz vladinog i nevladinog sektora, u sali za seminare u SERDI, u ponedjeljak 10.06. održana je panel diskusija: Energetska transformacija Bosne i Hercegovine- Ko je upalio svjeto?
Na panelu su govorili Tomislav Tomas, ekspert za energetsko pravo, advokat “Ibrahimović & CO, Faris Babić, predsjednik Udruženja UzH2OIE, konsultant za projekte OIE, Leila Salijević, ekspertica za energetsko pravo, advokatica “Ibrahimović & CO, Maid Vlahovljak, voditelj zelene divizije “KimTec BiH”, potpredsjednik Udruženja UzH2OIE, konsultant za projekte OIE, Tihomir Perković, član UO Udruženja UzH2OIE, konsultant za projekte OIE i Edin Turkušić, project manager za projekte OIE, dok je moderator panela bila Mersiha Babić, direktorica EMPOWER CONSULTING d.o.o., predsjednica Udruženja UzH20IE.
Panelu je prisustvovao veliki broj gostiju iz vladinog i nevladinog sektora koji su kroz diskusiju spoznali trenutnu bh.energetsku politiku, procese ishođenja dozvola za razvoj OIE projekata, gdje nastaju problemi i zastoji u razvoju i kako ih riješiti, šta su najveće prepreke za domaće i strane investotore u Bosni i Hercegovini i kako ih prevazići. Poseban akcent dat je na podsticaju i podršci ženama da se što više uključe u sektor OIE, jer su jednako bitne i važne u ovoj energetskoj priči.
Maid Vlahovljak potpredsjednik UzH2OIE kazao je da “Bosna i Hercegovina polako ali sigurno napreduje na putu energetske transformacije, ali ni razvijenije zemlje u EU nemaju idealnu tranziciju. To ne znači da Bosna i Hercegovina treba da gleda kako drugi rade, već da se posveti samoj sebi i da pokuša implementirati smjernice iz plana do 2030 .godine. Najveće pitanje svih je šta ćemo sa termoelektranama? Odgovor nije jednostavan jer ovo pitanje je kompleksno i nije samo stvar energetike već ima socijalnu, ekonomsku i društvenu dimenziju. Potrebno je gledati malo širu sliku, na primjer Slovenija je imala i još uvijek ima bolnu energetsku transformaciju po pitanju termoelektrana, ali oni imaju pristup fondovima, grantovima i ostalim mehanizmima sa kojima ublažavaju te posljedice. Put energetske transformacije Bosne i Hercegovine neće biti nimalo lak, a ni vremenski brz i trebamo se spremiti svi na jedan energetski maraton.”
Faris Babić, predsjednik UzH20IE je govorio o energetskoj tranziciji EU s osvrtom na Direktive o OIE i njihovim revizijama, te o REPowerEU planu. “Kako bismo shvatili kako izgleda enegetska tranzicija u EU treba napomenuti će se REpowerEU planom dodatno finansirati projekti iz OIE, a da EU za potrebe provođenja ciljeva iz revidirane Direktive o OIE već izdvaja značajna sredstva iz svog budžeta. Birokratska EU koja je uvijek odmjerena i parlamentarna se odlučila i na korak dalje u REPowerEU jednom naročito interesantnom mjerom koja traži od članica da ubrzaju izdavanje dozvola za projekte iz OIE kako bi se smanjilo vrijeme za uvođenje projekata u eksploataciju, od članica se traži i da poboljšaju mrežnu infrastrukturu, te da kroz novu reviziju prijedloga Direktive o obnovljivoj energiji, proizvodnju električne energije iz OIE označe kao javni interes i uvedu “go-to” područja za razvoj projekata OIE,”zaključio je.
Tomislav Tomas, advokat “Ibrahimović & CO” je istakao: “Prilikom razvoja OIE projekata, ključno je detaljno poznavanje svih koraka, odnosno koje su sve dozvole potrebne od početne faze, pa do krajnje faze kada se postrojenje pušta u rad. Međutim, tu često dolazi do problema, pogotovo kada se radi o većim projektima i stranim investitorima. Također, kao prepreka razvoja projekata je vrlo često i sporost administracije. Naime, dozvole za OIE projekte se ishode u skladu s propisima koji reguliraju upravni postupak, te je za ishođenje svake dozvole propisan točno određeni rok (bilo pojedinačnim zasebnim propisima, ili općim Zakonom o upravnom postupku). Poznata je činjenica da se neki projekti razvijaju i po 5,7 pa čak i 10 godina (pogotovo vjetroparkovi).”
Edin Turkušić, project manager iz oblasti OIE, dodao je da je pozicija Bosne i Hercegovine u poređenju sa EU,kada su u pitanju OIE i energetska transformacija je svakako loša, pogotovo kako se uzmu u obzir svi resursi kojima Bosna i Hercegovina raspolaže. Kazao je da je energetska transformacija Bosne i Hercegovine dugotrajan proces koji svakako ne znači npr. da treba preko noći isključiti termoelektrane jer to nije realno iz brojnih razloga. “S druge strane, samo kroz saradnju svih zainteresiranih strana, vladinog i nevladinog sektora, ali i cijele šire društvene zajednice moguće je dostići ciljeve koje smo postavili kao zemlja potpisnica međunarodnih sporazuma i zemlja kandidat za EU. Svakako u tom procesu je uloga medija od ključne važnosti koji kroz vlastiti angažman mogu doprinijeti boljem razumijevanju OIE, energetske tranzicije i sprečavanju širenja dezinformacija koje u konačnici mogu nanijeti najveću štetu upravo Bosni i Hercegovini i njenim građanima,”zaključio je.
“Najveća prepreka u razvoju projekata, bilo da su to u pitanju solarne ili vjetroelektrane, jeste ta neusklađenost između institucija, birokratija i sistem “fali ti jedan papir”. Kada govorimo o velikim projektima, investitori i vlasnici projekata moraju biti spremni na našu administraciju. Nesporna je činjenica da je Bosna i Hercegovina postala interesantna investitorima koji započinju razvoj projekata OIE ili pak kupuju projekte u određenoj fazi razvoja, međutim zbog administracije ili pravnih nedorečenosti investitori često odustaju. Međutim ukoliko se ima iskusna ekipa, koja poznaje materiju, zna hodogram, onda je to potpuno druga priča s uspješnim završetkom”, zaključio je Tihomir Perković, član UO UzH20IE.
Leila Salijević, advokatica “Ibrahimović & CO” kazala je da je neosporno da je Bosna i Hercegovina nakon što je dobila obaveze po osnovu međunarodnih sporazuma, dobila bukvalno preko noći veću potrebu za pravnicima, inženjirima, projektantima, projekt menadžerima, te da obrazovne institucije polako prepoznaju šta treba tržištu. Moram priznati da mnoge stvari pravnici ne nauče na fakultetu, te da proces učenja ne prestaje dobijanjem diplome. OIE je mlada oblast, traži potpuno posvećenje, angažman, rad na sebi i kada uđete u ovu priču, proces učenja tek počinje. Fakultet, kao i svaki je samo ulaznica, daje samo osnovu, a na nama je da se čitav život nadograđujemo i pratimo trendove koji se jako brzo mjenjaju. Također dajem punu podršku ženama da se uključe u proces energetske tranzicije, jer one svojim znanjem, vještinama i sposobnošću i te kako mogu dati doprinos u razvoju projektata OIE.
Panel je održan u okviru projekta EMPOWERED WOMAN, a koju je organizovalo Udruženje žene za žene Internacional, Udruženje za zeleni hidrogen i obnovljive izvore energije, EMPOWER CONSULTING d.o.o., AIK d.o.o., Advokatsko društvo Ibrahimović & CO, a uz finansijsku podršku “National endowment for democracy” iz SAD-a.